Liječnik objasnio što znači kada je donji tlak stalno nizak, a gornji visok

Čitateljica portala Živim pitala je dr. Damira Petrušića, internista, na što upućuje visoka vrijednost "gornjeg tlaka" dok "donji ostaje" na 80.

„Imam povišen krvni tlak kod kojeg gornje vrijednosti prelaze 160 mmHg, dok donji, takozvani srčani tlak, nikada ne prelazi 80 mmHg. Puls mi je stalno između 50 i 60 otkucaja u minuti. Kada je gornji tlak između 130 i 135 mmHg, donji iznosi svega 55 do 60 mmHg. Je li u redu da je donji tlak stalno niži i koja je uopće donja granica dijastoličkog tlaka?“

Odgovor liječnika

U uobičajenim okolnostima porast sistoličkog krvnog tlaka prati i porast dijastoličkog tlaka. Ipak, kod određenog broja osoba te se dvije vrijednosti ne moraju kretati paralelno. Tada se može dogoditi da je sistolički tlak povišen, dok je dijastolički istodobno snižen. To se stanje u medicini naziva divergentni krvni tlak.

Jedan od najtipičnijih primjera divergentnog krvnog tlaka javlja se kod hipertireoze, odnosno pojačane funkcije štitnjače. U tom slučaju, pod utjecajem povišenih koncentracija hormona štitnjače, srce izbacuje veći volumen krvi u krvotok, što dovodi do porasta sistoličkog tlaka. Istodobno dolazi do širenja krvnih žila, odnosno njihove vazodilatacije, što uzrokuje sniženje dijastoličkog tlaka.

Arterijska hipotenzija

Važno je razlikovati ovakvo stanje od arterijske hipotenzije. Arterijska hipotenzija podrazumijeva trajno snižen krvni tlak praćen simptomima poput vrtoglavice, slabosti, nesvjestice ili umora. U takvim slučajevima sistolički tlak najčešće je niži od 100 mmHg, dok je dijastolički ispod 60 mmHg.

Što se tiče donje granice normalnog krvnog tlaka, ona nije jednaka za sve osobe i ovisi o dobi, spolu i općem zdravstvenom stanju. Kod mlađih osoba, osobito žena, tijekom cjelodnevnog mjerenja krvnog tlaka automatskim 24-satnim tlakomjerom, donja granica tijekom dana može iznositi oko 90/60 mmHg, dok se tijekom noći vrijednosti mogu dodatno sniziti, čak i do oko 84/49 mmHg, bez prisutnih tegoba.

Zaključno, niži dijastolički tlak sam po sebi ne mora predstavljati problem, osobito ako nije praćen neugodnim simptomima. Međutim, zbog povišenih vrijednosti sistoličkog tlaka i sporijeg pulsa, preporučuje se redovita kontrola kod liječnika te, prema potrebi, dodatna dijagnostička obrada kako bi se utvrdio uzrok ovakvog odnosa vrijednosti krvnog tlaka.